Zakon o stečaju pojedinaca stupio je na snagu 2015. godine. No, do danas to kod građana izaziva nepovjerenje: mnogi smatraju da je mogućnost bankrota neostvarivi san. Građane također zanima može li ovaj zakon imati povratnu snagu.
Zakon o stečaju
Ako se osoba proglasi stečajem u skladu s utvrđenim postupkom, u cijelosti se oslobađa dugova. Kada se stečajni postupak prihvati za izvršenje, pripisivanja za bilo koje financijske transakcije obustavljaju se. Dug je fiksan, a nakon što je pojedinac proglašen bankrotom, otpisuje se.
Bezuvjetni nedostatak takvog postupka je taj što do datuma završetka postupka u slučaju osoba ne može napustiti zemlju. Također, tri godine ne može obnašati odgovorne funkcije. Nemoguće je pokrenuti drugi stečajni postupak u roku od pet godina.
Zakon obvezuje građanina da nove vjerovnike obavijesti o prethodnom stečajnom postupku. Za vrijeme razmatranja slučaja nije isključeno uhićenje imovine dužnika.
Sud može proglasiti građanina bankrotom ako iznos obveza prelazi 500 tisuća rubalja, a kašnjenje u plaćanju iznosi tri mjeseca ili više. Zakon predviđa mogućnost proglašenja osobe bankrotom ako predviđa situaciju u kojoj neće moći otplatiti dug.
Završetak stečajnog postupka smatrat će se odlukom da se dužnik proglasi stečajem. Nakon toga otpisuju mu se svi dugovi, a ovršni postupak nad tom osobom se obustavlja. Uhićenje se uklanja s imovine i računa, kao i zabrana odlaska osobe iz Rusije, ako postoji.
Retroaktivna sila i bankrot
Ako se djelovanje određenog zakona može proširiti i na one odnose koji su nastali prije njegova stupanja na snagu, tada kažu da taj zakon ima povratno dejstvo. Opće je pravilo za svaku situaciju da zakon nema retroaktivnost.
Akti građanskog zakonodavstva primjenjuju se samo na one odnose koji su nastali nakon donošenja zakona. Na to izravno ukazuje članak 4. Građanskog zakonika Ruske Federacije. Iznimka će biti oni slučajevi kada tekst zakona izravno ukazuje da je ovaj akt retroaktivan.
Prijelazne odredbe važećeg zakona o stečaju ne govore ništa o činjenici da je takav zakon retroaktivan. Iz tog se razloga ovaj dio zakona ne može primijeniti na dugove nastale prije stupanja na snagu zakona.
Zakonodavci i aktivisti za ljudska prava uvelike raspravljaju o pitanju mogućih izmjena stečajnog zakonodavstva. Jedna takva izmjena odnosi se na mogućnost davanja zakona retroaktivnim učinkom. Prigovor protivnika takvog pristupa je sljedeći: davanjem zakona o stečaju retroaktivnom učinku država će vjerovnike zapravo lišiti njihove imovine u pravnom smislu. Uzimajući u obzir napore koje država čini kako bi bankarski sustav održala u stabilnom stanju, stručnjaci takav korak smatraju neopravdanim.
