Tipična struktura prekršajnog suda uključuje suca, njegovog pomoćnika, tajnika, službenika i kurira. Radno vrijeme mirovnih sudaca obično se ne razlikuje od rasporeda ostalih državnih tijela.
Prekršajni sudovi posebna su kategorija pravosudnih tijela koja odlučuju o kaznenim, građanskim i upravnim predmetima u okviru zakonom definirane nadležnosti. Vanjska struktura prekršajnih sudova ovisi o veličini stanovništva u odgovarajućem pravosudnom okrugu. Dakle, posebni savezni zakon određuje da se formira pravosudni okrug s prekršajnim sudom s populacijom od petnaest do dvadeset i tri tisuće ljudi. Ako u naselju nema takvog broja stanovništva, tada se i dalje stvara jedan sudski odjel. Ako je navedeni broj premašen, kreira se nekoliko paketa. Opterećenje između prekršajnih sudova može se raspodijeliti odlukom predsjednika odgovarajućih okružnih sudova.
Unutarnja struktura prekršajnog suda
Interna struktura bilo kojeg prekršajnog suda također je specifična, jer nema podjele na kolegije, sudske sastave tipične za druga pravosudna tijela. U pravilu ova struktura uključuje samog suca, kao i njegovog pomoćnika, tajnika, službenika, kurira. Konkretni popis zaposlenika određen je brojem mirovnih sudaca, opterećenjem u određenim pravosudnim područjima. Ponekad se radne odgovornosti pomoćnog osoblja kombiniraju kako bi se poboljšala radna učinkovitost. Stoga su funkcije referenta za prekršaje često dodijeljene njegovom tajniku. Na prekršajnom sudu nema predsjednika, jer ta tijela zapravo funkcioniraju na okružnim ili gradskim sudovima.
Način rada prekršajnog suda
Način rada bilo kojeg prekršajnog suda obično se ne razlikuje po značajnim značajkama. Ta pravosudna tijela u pravilu djeluju radnim danom, radni dan započinje u devet ujutro i završava u osamnaest navečer. Pauza za ručak postavljena je od trinaest do četrnaest sati. Tijekom navedenog radnog vremena primaju se i izdaju dokumenti, imenuju se i održavaju sudske sjednice. Osobitosti aktivnosti i vrste zaposlenja pomoćnog osoblja utvrđuje sam sudac, ovisno o trenutnom broju slučajeva u postupku, broju imenovanja i drugim značajnim okolnostima. Značajke u načinu rada često se objašnjavaju klimatskim specifičnostima određenog naselja, državnim praznicima.
