Poslodavac može snositi administrativnu ili kaznenu odgovornost za kašnjenje plaća. Uz to, organizacija će snositi financijsku odgovornost prema zaposlenicima u obliku obveze plaćanja kamata na kašnjenja.
Upute
Korak 1
Kašnjenje plaća u bilo kojem razdoblju administrativno je kazneno djelo za koje je predviđena mjerodavnim zakonom. Konkretno, novčana kazna izriče se organizacijama za takva kršenja, čiji iznos iznosi 30-50 tisuća rubalja. Pojedinačni poduzetnici bit će dužni platiti 1-5 tisuća rubalja. Slična kazna predviđena je za službenike (na primjer, čelnika tvrtke, glavnog računovođu), čijom je krivnjom dopušteno kašnjenje.
Korak 2
Alternativna vrsta upravne kazne za kašnjenje isplate plaća tvrtkama i individualnim poduzetnicima je obustava aktivnosti, čije razdoblje može biti i do devedeset dana. Ova se kazna primjenjuje relativno rijetko, stoga se na njezino imenovanje treba računati samo sa značajnim razmjerom povrede ili ponovljenim odgodom u kratkom vremenskom razdoblju.
3. korak
Ako je kašnjenje plaće pojedinog poduzetnika ili čelnika poduzeća uzrokovano plaćenikom, drugim osobnim interesom, a razdoblje djelomičnog kašnjenja više je od tri mjeseca, tada može uslijediti kaznena odgovornost. Kazna će u ovom slučaju biti zatvor u trajanju od godinu dana ili prisilni rad u sličnom razdoblju. Kao alternativa navedenim vrstama odgovornosti predviđa se novčana kazna do sto dvadeset tisuća rubalja ili oduzimanje posebnog prava (na primjer, pravo na bavljenje poduzetničkom djelatnošću) u trajanju do jedne godine.
4. korak
Predviđa se stroža kaznena odgovornost u slučaju da plaće u potpunosti kasne, a razdoblje kašnjenja prelazi dva mjeseca. U tom slučaju može se izreći novčana kazna u rasponu od 100-500 tisuća rubalja, a gore navedeni zatvor, prisilni rad ili oduzimanje posebnog prava predviđeni su kao alternativne vrste kazne. Maksimalni rok za svaku od ovih vrsta odgovornosti povećan je na 3 godine.
Korak 5
Napokon, poslodavac je financijski odgovoran zaposlenima kojima je odgodio isplatu plaće. Iznos obveze iznosi tristotinu stope refinanciranja koju je odredila Središnja banka Ruske Federacije neisplaćenog iznosa za svaki dan kašnjenja. Istodobno, krivnja poslodavca nije bitna za dovođenje ove odgovornosti, zaposlenicima treba platiti kamatu u slučaju kašnjenja.
